Noć muzeja 2019.

Još jedna Noć muzeja je iza nas i dojmovi se polako sliježu. Iz godine u godinu ova manifestacija se širi i u našem muzeju se osjeti upravo po povećanom broju posjetitelja koji raste svake godine. Ove godine posjetitelji su pristizali iz Pakraca ali i iz okolnih gradova: Daruvara, Bjelovara, Kutine…

Cijelu noć je muzej  bio ispunjen zaista dobrim vibracijama koje su se širile i u i oko muzeja. Noć muzeja je održana i u Muzeju vojne i ratne povijesti (privatna zbirka voditelja Maria Tušeka) preko puta gradskog muzeja pa je već tradicionalno bilo i pretrčavanje iz jednog muzeja u drugi.

Program ovogodišnje Noći bio je bogat i ne bi ga mogli ni ostvariti bez velikog broja suradnika koji su nam pomogli u realizaciji. Na samom početku večeri otvorili smo Noć s izložbom pod nazivom „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19.st.“ koja nam se izvrsno uklopila u našu već prije postavljenu  izložbu „Priče iz školskih klupa“. Zahvaljujući dr.sc. Dinku Županu, autoru izložbe i višem suradniku na Hrvatskom institutu za povijest, iz prve ruke smo mogli saznati kako je to bilo biti učenik u 19.st. jer nam je dr. Župan održao i predavanje istoimenog naziva u Gradskoj vijećnici.

U 19.30 kako je to bilo i predviđeno uključili smo se UŽIVO u program Noći muzeja u Gradskom muzeju u Požegi pa je tako publika ova dva muzeja imala priliku osjetiti atmosferu noći u oba muzeja. Cijeli live streaming iz Pakrac odradio je vrhunski FOTOimago, a kroz izložbe i događanja u našem muzeju posjetitelje i gledatelje je proveo Mario Barać.

Svi zainteresirani su Noć muzeja mogli pratiti putem youtube kanala od 19.30 do 21.30. Izuzetno posjećenu i zanimljivu radionicu kaligrafije održala je Nikolina Zanetti. Polaznika je bilo malih i onih nešto većih, a svi su se okušali u ovoj umjetnosti lijepog pisanja. Oni najmanji su uživali u muzejskoj igraonici.

Cijelu večer posjetitelji su se upoznavali i s različitim čudima tehnologije, micro:bitovima zahvaljujući  Krešimiru Hihliku, robotima koje nam je prezentirao Martin Brkić, učitelji Osnovne škole braće Radića Pakrac. Goran Arbanas nas je uveo u svijet trodimenzionalnog printanja prezentirajući način rada printera ali i različite modele koje je dosada uspio izraditi. Svakako nam je najimpresivniji bio model Munjare, prve električne centrale u Pakracu koju je prvi put i izložio. Marijana Kapetanović iz Foto kluba Kutina nas je fotografirala cijelu noć, a posjetitelji su mogli uživati i u različitim virtualnim šetnjama koje je izradio također FOTOimago ali i provjeriti svoje znanje o izložbama i pakračkoj baštini kroz pripremljene Kahoot kvizove. Druženja i dobrog raspoloženja nije nedostajalo za što je zaslužan i naš glazbeni gost Josip Knežević-Nešo koji nam je održao kasni sat glazbenog odgoja iza 22.00h koji se protegao do sitnih noćnih sati. Dio zasluge pripada svakako i Grofu, Marku Barčanu lokalnom craft pivaru koji nam je točio pivo cijelu noć, dok je za sokove bio zadužen Voćko, a za slatke i slane delicije lokalni obrti Slatki užitak i Mistena.

Naravno bez vas posjetitelja koji ste ispunili muzej kroz cijelu noć ne bi bilo ni tako dobre atmosfere ni raspoloženje stoga svima jedno veliko hvala i naravno vidimo se na Noći muzeja i dogodine!

 

Program za Noć muzeja 2019. / Muzeji – inovacije i digitalna budućnost. Muzej grada Pakraca 01.02.2019.

Noć muzeja 2019. / Muzeji – inovacije i digitalna budućnost

18.00  Priče iz školskih klupa/ izložba

18.00 „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19.stoljeću“/ svečano otvorenje      izložbe      

18.30 „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19.stoljeću“, dr.sc. Dinko Župan      predavanje, Gradska vijećnica, kompleks Janković  

19.30 – 21.30 Muzej u muzeju

– uključivanje UŽIVO u program Noći muzeja Gradskog muzeja Požega

– glazbeni predah uz koncerte Osnovne glazbene škole Pakrac i Glazbene škole Požega te stručna vodstva po izložbi “Priče iz školskih klupa” Muzeja grada Pakraca i „O životinjama i ljudima“ u Gradskom muzeju u Požegi

20.00 Radionica kaligrafije

18.00 – 1.00 Biti učenik u 21. stoljeću

– 3D printanje, lansiranje u prošlost fotografskom brzinom, upoznavanje s micro:bitovima, robotima, testiranje znanja kroz interaktivni kviz i muzejsku zagonetku

18.00 – 1.00 Učitaj baštinu/ virtualni muzej

slobodno pregledavanje virtualnih sadržaja: virtualne izložbe te šetnje po izložbi „Priče iz školskih klupa“ na www.muzej-pakrac.hr  virtualne zavičajne povijesti na www.digi-pakrac.com i sadržaja digitaliziranih u okviru izložbe „Priče iz školskih klupa“

18.00 – 1.00 Druženje s Grofom

22.00 – 1 .00 Kasni sat glazbenog odgoja

NEKADAŠNJA PAKRAČKA ŽIDOVSKA ZAJEDNICA U potrazi za izgubljenim obiteljima


Kuća obitelji Pick u čijem dijelu se nalazila i Banka za trgovinu i obrt.

O počecima židovske zajednice u Pakracu ne zna se puno, no ono što je poznato zahvaljujemo tek ponekim popisima Židova koje su provodile gradske i županijske vlasti. Prema popisu stanovništva iz 1851. godine u Požeškoj županiji živi 485 Židova, od toga njih 155 u Pakracu, a iz godine u godinu bilježi se porast broja Židova, ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, već i u Pakracu.

Za svakog tko se uputi u istraživanje, za Pakrac vrlo važnog povijesnog, kulturnog i gospodarskog razdoblja u kojem su pakračke židovske obitelji odigrale značajnu ulogu, u mnogočemu nailazi na maglovito područje, tek poneka fotografija, kratki zapis ili mutno sjećanje potomaka starih Pakračana na obitelji koje su doslovno u jednoj noći izbrisane kada ih se na Badnju večer 1941. godine hapsilo i odvodilo u logore smrti iz kojih se većina nije uspjela spasiti. Mnogim našim sugrađanima u opisima, knjigama, pripovijedanjima o starom obrtničkom gradu Pakracu poznata su židovska prezimena poput Adler, Strauss, Neumann, Drucker ili Kohn koji su bili poznati pakrački trgovci i obrtnici, no koliko ih je tek nepravedno zapostavljeno i  zaboravljeno.

Neprocjenjiv je doprinos koje su pakračke židovske obitelji dale za razvoj pakračkog kraja stoga djelatnici Muzeja grada Pakraca već godinama pokušavaju rekonstruirati barem djelić toga „zlatnog“ i povijesno važnog doba za Pakrac.

Prva fotografija obitelji Pick

Možda većini najpoznatija pakračka židovska obitelj bila je obitelj Pick, vjerojatno i najbogatija obitelj u Pakracu. Muzej grada Pakraca do sad nije imao nikakvu konkretnu arhivsku građu o Pickovima samo saznanje da su bili imućni i ugledni Pakračani sve do nedavno kada su uspjeli stupiti u kontakt s jedinim živućim potomkom Pickovih, unukom Davida Picka, 90. godišnjom Livijom Kahn Tandler koja i danas živi u Švicarskoj.

Obitelj Davida Picka – gornji red stoje s lijeva: Malvina (kćer) i suprug Julius, Irena (kćer), Ella (kćer), Rudolf (sin) i supruga Julia; donji red s lijeva: Lea (Malvinina kćer, Davidova unuka), Berta (Davidova supruga), Dagor (Rudolfov sin, Davidov unuk), David, Asta (Rudolfova kćer, Davidova unuka)

Prema kazivanjima gospođe Livije koja je djelatnicima pakračkog Muzeja ljubazno ustupila fotografije i informacije o obitelji, David Pick rođen je u Daruvaru 1868. godine i oženio Bertu Sterm te su se ubrzo preselili u Pakrac, pretpostavlja se krajem 19. stoljeća. Obitelj Pick imala je četvero djece, Rudolfa, Malvinu, Ellu (Livijina majka) i Irenu.

Berta i David Pick, 1937. u Lipiku

David Pick bogatstvo je stekao kao bankar, trgovac i industrijalac, bio je vlasnik kamenoloma u Šeovici čak i hotela u Virovitici. Pickovi su u Pakracu posjedovali pecaru voća i rakije koja je kasnije bila i pekara (pored autobusnog kolodvora), skladišta raznog građevinskog materijala (na prostoru današnje trgovine Konzum) te zgradu u kojoj se nalazila banka i uredi, danas poznata Pickova zgrada u Ulici Matije Gupca (pored Konzuma) koja je i danas zaštićeno kulturno dobro. Često se Davida Picka u zapisima Trgovišta spominje kao nekog tko je osiguravao kamen za posipanje cesta i otkupljivao različite sirovine od lokalnog stanovništva. Jedna od pretpostavki je da je i na inicijativu Davida Picka izgrađen pakrački „mali most“ koji je direktno vodio do njegovih ureda i poslovnih prostora, što je zasigurno doprinijelo boljem poslovanju.

Postoje priče u sjećanjima Pakračana kako su dolazili poljoprivrednici čak iz Bosne prodavajući voće upravo Pickovoj pecari, čija se peć za pečenje rakije i vina nikad nije gasila. Isto tako, nađene su i potvrde koje dokazuju kako je Pick bio veliki donator te je tijekom Prvog svjetskog rata otkupljivao obveznice ratnih zajmova čime se financirala Austro-ugarska vojska.

Ipak, najsvježija sjećanja dosežu do Davidovog sina, Rudolfa, koji je kao nasljednik bogatstva i nakon Davidovog umirovljenja, nastavio voditi obiteljski posao sve do tragične 1941. godine.  Rudolf i njegova obitelj živjela je u kući preko puta Pickovih, na mjestu nekadašnjeg kafića „Papiga“.

Rudolf Pick, fotografija iz 1920-tih

Unuka Davida Picka, gospođa Livija rođena je 1928. godine u Rijeci na Sušaku jer se njezina majka Ella tamo udala za Jacoba Tandlera tako da Livija nije živjela u Pakracu, ali je tijekom ljetnih praznika posjećivala djeda i baku do rata.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata gospođa Livija je s roditeljima internirana u Italiji i od tamo su uspjeli prebjeći u Švicarsku dok su ostali članovi obitelji Pick, prema Livijinim kazivanjima, uhapšeni na Badnjak 1941. godine i odvedeni u logor Stara Gradiška gdje su i pogubljeni. Jedino se ne zna za sudbinu jedne od Davidovih kćeri, Irene. Poslije rata Livijini roditelji vratili su se u Italiju gdje su i umrli, a gospođa Livija udala se za Ernsta Kahna i odselila u Južnoafričku Republiku odakle su nakon promjene vlasti odselili u London.

Nepoznati Pakračanima, poznati drugima

Kao što se mnoge nepoznanice vežu uz povijest pakračkih židovskih obitelji, tako je i sa židovskom sinagogom koja je izgrađena, prema podacima istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO, 1875. godine kada je osnovao i pakračko židovsko groblje. Sinagoga je izgrađena na mjestu današnje Ulice 76. bataljuna, tik uz današnju kuću trgovine „Ajhner“ i stajala sve do njenog rušenja 1941. godine. Kako su tragično nestale obitelji, tako je izbrisana i sinagoga o čijem uništavanju, barem koliko je poznato djelatnicima u pakračkom Muzeju, nitko nije niti zapisao niti fotografirao.

Židovska sinagoga u Pakracu 1920. godine

Djelatnici pakračkog Muzeja tako su primjerice istraživanjem naišli na ime Vande Schrenger rođene 1892. godine  u Pakracu kao peto od devetero djece unutar bogate židovske obitelji čiji je otac Lavovslav bio bogati zemljoposjednik u Pakracu. Vanda Shrenger će postati druga žena u povijesti prestižnoga Bečkog fakulteta koja će diplomirati medicinu. Ovo je svakako veliki uspjeh ne samo kad pomislimo da je dodijeljen ženi židovskog porijekla koja je bila financijski neovisna potpomognuta školarinom koja joj je dodijeljena na temelju izvanrednih uspjeha. Upravo o Vandi i njezinim uspjesima bit će objavljen članak u Zborniku Povijesnog društva Pakrac-Lipik.

Još je jedna poznata Pakračanka židovskog porijekla iz novije povijesti, a riječ je o Olgi Hebrang, supruzi hrvatskog revolucionara Andrije Hebranga i majci Andrije, nekadašnjeg ministra zdravstva. Rođena je u Pakracu, 3. lipnja 1913. godine i umrla 1997. godine. Potekla je iz dobrostojeće pakračke židovske trgovačke obitelji Jakoba i Ivane Strauss.  Bila je sudionica narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj i politička zatvorenica komunističkog režima SFR Jugoslavije. O dijelu njezinog života može se pročitati i u intervjuu „Ispovijest Olge Hebrang“iz „Starta“ iz 1989. godine u kojem spominje i život u Pakracu.

Iako više ne postoji pakračka židovska zajednica koja je Pakracu dala izuzetan doprinos, ovaj članak ima namjeru pružiti barem osnovne podatke, ali prvenstveno pozvati potomke židovskih pakračkih obitelji da se s bilo kakvim informacijama o povijesti obitelji, o tom teškom i tragičnom vremenu, jave u Muzej grada Pakraca.

Nepravedno je što se o njima tako malo zna, a bilo fotografija, podatak ili sjećanje pomoći će u sastavljanju povijesnog „mozaika“ naraštaja pakračkih obitelji koje su namjerno uništene i zaboravljene.

Preuzeto s : pakrackilist.hr

Otvorena izložba: “Priče iz školskih klupa”

U Muzeju smo 13.12. svečano otvorili izložbu posvećenu pakračkom školstvu. Naša osnovna škola ove godine slavi obljetnicu 140 godina od gradnje Niže pučke škole i 50 godina od gradnje nove zgrade škole u kojoj se i danas nalazi. Potaknuti ovom činjenicom i muzej se uključio u bogati trodnevni program koji je osnovna škola organizirala, a kojim se željela naglasiti i istaknuti važnost duge i zanimljive povijesti školstva u našem gradu.  Izložbom „Priče iz školskih klupa“ pokušali smo ispričati priču o školstvu nekada i njegovim promjenama sve do današnjih dana. Kroz izložene predmete iz muzejske školske zbirke, dokumente, zanimljiva stara nastavna pomagala, fotografije te priče željeli smo oživjeti duh onih starijih školskih dana o kojima učimo te onih nešto novijih kojih se još prisjećamo. Izložba ostaje otvorena sve do veljače tako da imate vremena navratiti do muzeja i vratiti se u svoje školske dane!