NEKADAŠNJA PAKRAČKA ŽIDOVSKA ZAJEDNICA U potrazi za izgubljenim obiteljima


Kuća obitelji Pick u čijem dijelu se nalazila i Banka za trgovinu i obrt.

O počecima židovske zajednice u Pakracu ne zna se puno, no ono što je poznato zahvaljujemo tek ponekim popisima Židova koje su provodile gradske i županijske vlasti. Prema popisu stanovništva iz 1851. godine u Požeškoj županiji živi 485 Židova, od toga njih 155 u Pakracu, a iz godine u godinu bilježi se porast broja Židova, ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, već i u Pakracu.

Za svakog tko se uputi u istraživanje, za Pakrac vrlo važnog povijesnog, kulturnog i gospodarskog razdoblja u kojem su pakračke židovske obitelji odigrale značajnu ulogu, u mnogočemu nailazi na maglovito područje, tek poneka fotografija, kratki zapis ili mutno sjećanje potomaka starih Pakračana na obitelji koje su doslovno u jednoj noći izbrisane kada ih se na Badnju večer 1941. godine hapsilo i odvodilo u logore smrti iz kojih se većina nije uspjela spasiti. Mnogim našim sugrađanima u opisima, knjigama, pripovijedanjima o starom obrtničkom gradu Pakracu poznata su židovska prezimena poput Adler, Strauss, Neumann, Drucker ili Kohn koji su bili poznati pakrački trgovci i obrtnici, no koliko ih je tek nepravedno zapostavljeno i  zaboravljeno.

Neprocjenjiv je doprinos koje su pakračke židovske obitelji dale za razvoj pakračkog kraja stoga djelatnici Muzeja grada Pakraca već godinama pokušavaju rekonstruirati barem djelić toga „zlatnog“ i povijesno važnog doba za Pakrac.

Prva fotografija obitelji Pick

Možda većini najpoznatija pakračka židovska obitelj bila je obitelj Pick, vjerojatno i najbogatija obitelj u Pakracu. Muzej grada Pakraca do sad nije imao nikakvu konkretnu arhivsku građu o Pickovima samo saznanje da su bili imućni i ugledni Pakračani sve do nedavno kada su uspjeli stupiti u kontakt s jedinim živućim potomkom Pickovih, unukom Davida Picka, 90. godišnjom Livijom Kahn Tandler koja i danas živi u Švicarskoj.

Obitelj Davida Picka – gornji red stoje s lijeva: Malvina (kćer) i suprug Julius, Irena (kćer), Ella (kćer), Rudolf (sin) i supruga Julia; donji red s lijeva: Lea (Malvinina kćer, Davidova unuka), Berta (Davidova supruga), Dagor (Rudolfov sin, Davidov unuk), David, Asta (Rudolfova kćer, Davidova unuka)

Prema kazivanjima gospođe Livije koja je djelatnicima pakračkog Muzeja ljubazno ustupila fotografije i informacije o obitelji, David Pick rođen je u Daruvaru 1868. godine i oženio Bertu Sterm te su se ubrzo preselili u Pakrac, pretpostavlja se krajem 19. stoljeća. Obitelj Pick imala je četvero djece, Rudolfa, Malvinu, Ellu (Livijina majka) i Irenu.

Berta i David Pick, 1937. u Lipiku

David Pick bogatstvo je stekao kao bankar, trgovac i industrijalac, bio je vlasnik kamenoloma u Šeovici čak i hotela u Virovitici. Pickovi su u Pakracu posjedovali pecaru voća i rakije koja je kasnije bila i pekara (pored autobusnog kolodvora), skladišta raznog građevinskog materijala (na prostoru današnje trgovine Konzum) te zgradu u kojoj se nalazila banka i uredi, danas poznata Pickova zgrada u Ulici Matije Gupca (pored Konzuma) koja je i danas zaštićeno kulturno dobro. Često se Davida Picka u zapisima Trgovišta spominje kao nekog tko je osiguravao kamen za posipanje cesta i otkupljivao različite sirovine od lokalnog stanovništva. Jedna od pretpostavki je da je i na inicijativu Davida Picka izgrađen pakrački „mali most“ koji je direktno vodio do njegovih ureda i poslovnih prostora, što je zasigurno doprinijelo boljem poslovanju.

Postoje priče u sjećanjima Pakračana kako su dolazili poljoprivrednici čak iz Bosne prodavajući voće upravo Pickovoj pecari, čija se peć za pečenje rakije i vina nikad nije gasila. Isto tako, nađene su i potvrde koje dokazuju kako je Pick bio veliki donator te je tijekom Prvog svjetskog rata otkupljivao obveznice ratnih zajmova čime se financirala Austro-ugarska vojska.

Ipak, najsvježija sjećanja dosežu do Davidovog sina, Rudolfa, koji je kao nasljednik bogatstva i nakon Davidovog umirovljenja, nastavio voditi obiteljski posao sve do tragične 1941. godine.  Rudolf i njegova obitelj živjela je u kući preko puta Pickovih, na mjestu nekadašnjeg kafića „Papiga“.

Rudolf Pick, fotografija iz 1920-tih

Unuka Davida Picka, gospođa Livija rođena je 1928. godine u Rijeci na Sušaku jer se njezina majka Ella tamo udala za Jacoba Tandlera tako da Livija nije živjela u Pakracu, ali je tijekom ljetnih praznika posjećivala djeda i baku do rata.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata gospođa Livija je s roditeljima internirana u Italiji i od tamo su uspjeli prebjeći u Švicarsku dok su ostali članovi obitelji Pick, prema Livijinim kazivanjima, uhapšeni na Badnjak 1941. godine i odvedeni u logor Stara Gradiška gdje su i pogubljeni. Jedino se ne zna za sudbinu jedne od Davidovih kćeri, Irene. Poslije rata Livijini roditelji vratili su se u Italiju gdje su i umrli, a gospođa Livija udala se za Ernsta Kahna i odselila u Južnoafričku Republiku odakle su nakon promjene vlasti odselili u London.

Nepoznati Pakračanima, poznati drugima

Kao što se mnoge nepoznanice vežu uz povijest pakračkih židovskih obitelji, tako je i sa židovskom sinagogom koja je izgrađena, prema podacima istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO, 1875. godine kada je osnovao i pakračko židovsko groblje. Sinagoga je izgrađena na mjestu današnje Ulice 76. bataljuna, tik uz današnju kuću trgovine „Ajhner“ i stajala sve do njenog rušenja 1941. godine. Kako su tragično nestale obitelji, tako je izbrisana i sinagoga o čijem uništavanju, barem koliko je poznato djelatnicima u pakračkom Muzeju, nitko nije niti zapisao niti fotografirao.

Židovska sinagoga u Pakracu 1920. godine

Djelatnici pakračkog Muzeja tako su primjerice istraživanjem naišli na ime Vande Schrenger rođene 1892. godine  u Pakracu kao peto od devetero djece unutar bogate židovske obitelji čiji je otac Lavovslav bio bogati zemljoposjednik u Pakracu. Vanda Shrenger će postati druga žena u povijesti prestižnoga Bečkog fakulteta koja će diplomirati medicinu. Ovo je svakako veliki uspjeh ne samo kad pomislimo da je dodijeljen ženi židovskog porijekla koja je bila financijski neovisna potpomognuta školarinom koja joj je dodijeljena na temelju izvanrednih uspjeha. Upravo o Vandi i njezinim uspjesima bit će objavljen članak u Zborniku Povijesnog društva Pakrac-Lipik.

Još je jedna poznata Pakračanka židovskog porijekla iz novije povijesti, a riječ je o Olgi Hebrang, supruzi hrvatskog revolucionara Andrije Hebranga i majci Andrije, nekadašnjeg ministra zdravstva. Rođena je u Pakracu, 3. lipnja 1913. godine i umrla 1997. godine. Potekla je iz dobrostojeće pakračke židovske trgovačke obitelji Jakoba i Ivane Strauss.  Bila je sudionica narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj i politička zatvorenica komunističkog režima SFR Jugoslavije. O dijelu njezinog života može se pročitati i u intervjuu „Ispovijest Olge Hebrang“iz „Starta“ iz 1989. godine u kojem spominje i život u Pakracu.

Iako više ne postoji pakračka židovska zajednica koja je Pakracu dala izuzetan doprinos, ovaj članak ima namjeru pružiti barem osnovne podatke, ali prvenstveno pozvati potomke židovskih pakračkih obitelji da se s bilo kakvim informacijama o povijesti obitelji, o tom teškom i tragičnom vremenu, jave u Muzej grada Pakraca.

Nepravedno je što se o njima tako malo zna, a bilo fotografija, podatak ili sjećanje pomoći će u sastavljanju povijesnog „mozaika“ naraštaja pakračkih obitelji koje su namjerno uništene i zaboravljene.

Preuzeto s : pakrackilist.hr

Pecara voća i rakije, David Pick

Iz muzejske zbirke vam predstavljamo fotografiju pecare voća i rakije čiji se naziv nalazi na sjevernoj strani zgrade. Ime Davida Picka, vlasnika  nalazi se jedva vidljivo na ulaznoj, istočnoj strani. Fotografija je najvjerojatnije snimljena 30 ih godina 20 stoljeća. Zgrada koja se nalazi južno odmah uz Autobusni kolodvor u Pakracu je i danas prepoznatljiva po svome nekadašnjem izgledu i visokom dimnjaku na kojemu rode već godinama imaju svoje gnijezdo.

Kako je Pakrac izgledao prije 200 godina?

Jedan o najvrjednijih predmeta koji čuvamo u Muzeju grada Pakraca je matrica za bakrorez s početka 19. stoljeća, koju su pakrački obrtnici dali izraditi u Beču te njome tiskali majstorske listove, odnosno diplome članovima Mješovitog ceha u Pakracu, osnovanog 1818. godine. Zanimljivo je kako je matrica  dugo godina bila izgubljena, a znamo kako se neko vrijeme čuvala u prostoru starog pakračkog muzeja, ali nažalost nakon Domovinskog rata gubi joj se svaki trag. Zahvaljujući gospodinu Matiji Grgureviću , koji je ovaj predmet pronašao i darovao muzeju 2011. godine, ponovno se vratio tamo gdje i pripada. Matrica je restaurirana u radionici za restauraciju metala „Ferrum“ u Zagrebu i dovedena u stanje za ponovno moguće otiskivanje. Do danas je poznat samo jedan otisak ove matrice i to onaj iz 1825. godine koji se čuva se u Hrvatskom državnom arhivu. Ovaj majstorski list pakrački ceh  izdao je krznaru Aronu Prodanoviću iz Vinkovaca.

Continue reading “Kako je Pakrac izgledao prije 200 godina?”