Rimski nadgrobni spomenik

U našem muzeju već više godina čuvamo i vrijednu antičku ostavštinu s našeg prostora – rimski kameni nadgrobni spomenik iz Kusonja koji je spašen 25. veljače 1990. godine na inicijativu Zdenke i Siniše Njegovana Starek.

Zbog nepostojanja interesa kulturnih ustanova u Zagrebu i Osijeku za njegovo preuzimanje, spomenik je privremeno uskladišten u predvorju Osnovne škole braće Radića u Pakracu. Nekoliko godina nakon Domovinskog rata, spomenik je premješten u novu Gradsku vijećnicu. Neko vrijeme proveo je i u dvorištu kompleksa Janković, a od 2016. godine njegov dom je u prizemlju Muzeja grada Pakraca.
Rimski nadgrobni spomenik izvorno se nalazio na toponimu Police u selu Kusonje, ali sve razorniji utjecaj kiselih kiša i intenzivne mehanizirane poljoprivrede te nadolazeći rat zasigurno bio oštetili spomenik da nije bilo intervencije.
Za dobru očuvanost ovog vrijednog spomenika možemo zahvaliti lokalnim legendama u kojima se naziva “kužnim kamenom” čije bi pomicanje uzrokovalo veliku nesreću. Legenda kaže kako je u vrijeme kuge neka starica predložila seljanima da sa svake strane sela zaoru brazdu i tamo gdje se sastanu postave kamen te tako “sahrane” kugu. Seljani su postupili po uputama i kuga je iznenada prestala harati mjestom, ali svake noći izlazi sa svoga počivališta i hoda oko kamena. Zanimljiva je i priča koja spominje kako su konji što su 1919. godine orali njivu izorali kamen te su iduće noći uginuli.
Kameni blok ovoga spomenika isklesan je od pjeskovitog siliciklastičnog bioakumuliranog vapnenca, a primjesa metamorfnog terigenidetritusa ukazuje kako je izrađen od lokalne stijene sa Psunja ili Papuka. Zajedno s bazom dimenzije spomenika su 1,5 m visine x 0,65 m širine x 0,30 debljine. Na prednjoj plohi nalazi se polje s latinskim tekstom:
D(iis), M(anibus) / CASS(io). SEXTO /
MILITI. C(o)HORT(is). /
Đ. MAVROR(um) / CASSI. EXSORAT /
V S. SVRVS. Q VI / NTVS.FRATRE / S. ET. HER
(edes) / TIT(ulum). POSV(eru)N / T.
Prijevod:
Bogovima Manima – Kasiju Sekstu, vojniku kohorte petstote maurske Kasiji Eksorat, Sur i Kvint, braća i nasljednici, spomenik postaviše.

Ovaj vrijedni artefakt svoje mjesto je pronašao i u velikoj digitalnoj bazi podataka www.ubi-erat-lupa.org gdje je na jednom mjestu digitalizirano preko 40.000,00 kamenih spomenika od pretpovijesti pa sve do kraja Rimskog Carstva zahvaljujući dr. Ortolfu Harlu.
Rimski nadgrobni spomenik iz Kusonja vrlo je vrijedan predmet kulturne baštine koji nam govori o postojanju života antičke populacije na prostoru Pakraca, ali isto tako nam uvjetuje da se sve češće zapitamo gdje se nalazio ”rimski” Pakrac.