O povijesti Pakraca

Svoju višestoljetnu povijest Pakrac zahvaljuje povoljnom zemljopisnom položaju i smještaju na križanju povijesno vrlo važnih prometnica. Tragovi prvog naselja u Pakracu datiraju iz davnih prapovijesnih vremena te kasnijeg rimskog razdoblja u kojem je Pakrac vjerojatno bio rimska postaja Mannieana.

 

U srednjem vijeku Pakrac se intenzivno razvija i doživljava neke od najslavnijih dana svoje povijesti kao značajan posjed križarskog reda ivanovaca. Ponajprije zbog vrlo povoljnog položaja i smještaja na cesti koja je vodila prema Svetoj zemlji, ovdje je sagrađena velika kamena utvrda, jedna od najvećih u zapadnom dijelu Slavonije te podgrađe. Polovicom 13. stoljeća u Pakracu je bila smještena i prva hrvatska kovnica novca – poznatog slavonskog banovca čiji originali se danas čuvaju u Muzeju grada Pakraca. Na ovoj kovanici po prvi se put pojavljuje lik kune po kojoj je naziv dobila i današnja hrvatska moneta. Zbog visoke čistoće srebra i preciznosti izrade slavonski banovac predstavlja sam vrh europskog kovničarstva.

 

Nažalost, posljednji ostaci pakračke utvrde porušeni su sredinom 20. stoljeća, a u samom središtu grada moguće je vidjeti tek manje ostatke vanjskog zida starog pakračkog grada.

 

Nakon provale Turaka na ove prostore, Pakrac jedno vrijeme postaje  središte sandžaka, a nakon konačnog oslobođenja često mijenja vlasnike. Tijekom prve polovice 18. stoljeća vlasnikom vlastelinstva postaje barun Franjo Trenk – poznati ratnik i vojskovođa koji je ovdje sagradio i svoj dvorac. U drugoj polovici 18. stoljeća pakračko vlastelinstvo koje je obuhvaćalo Pakrac i okolnih 35 sela kupuju grofovi Jankovići Daruvarski, koji su u velikoj mjeri zaslužni za napredak ovog kraja u gospodarskom, društvenom i kulturnom pogledu. Vlastelinstvo u njihovom posjedu ostaje punih stotinu godina. Grofovi Jankovići značajno su utjecali i na današnji izgled grada. Izuzetno vrijednu baroknu urbanu jezgru (Kompleks vlastelinstva Janković, Stara gradska vijećnica, Spahijski podrum) očuvanu do danas čine još i dva upečatljiva vjerska objekta čiju gradnju su također pripomogli: katolička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1763.), te episkopska crkva Sv. Trojice, izvorno barokna, koju je 1896. nakon stradanja u požaru restaurirao Herman Bollé u historicističkom stilu.

 

Nakon prodaje vlastelinstva Pakrac se razvija kao Trgovište. Pakrac ovoga vremena obilježila je arhitektura bogatih trgovaca i obrtnika s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Veliki broj reprezentativnih građevina izgrađen je u stilu secesije što je unijelo dašak moderne Europe u ovaj grad. Trgovište Pakrac živjelo je punim životom, nastanjeno stanovnicima različitih nacionalnosti iz svih dijelova Austro-Ugarske, uglavnom trgovaca i obrtnika koji su ovdje pronalazili priliku za bolji život i unosili  živost u ovaj gradić.

 

Pakrac je bio značajno prosvjetno središte šire okolice zbog svoje Učiteljske škole koja je bila smještena u nekadašnjem Trenkovom dvorcu, nadaleko poznat po svojim sajmovima na koje su dolazili kupci i trgovci iz različitih krajeva Hrvatske pa i šire.

 

Predstavljao je i značajno zdravstveno središte jer je ovdje dugi niz godina djelovala Opća javna zemaljska bolnica najprije u prostoru Trenkovog dvorca, da bi se nakon gradnje velike i jedne od najmodernijih bolničkih zgrada tog vremena 1898. godine preselila na sam jug grada pod novim imenom Kraljevska zemaljska javna Bolnica u Pakracu.

 

Pakrac je među prvim gradovima u Hrvatskoj dobio električnu rasvjetu, zahvaljujući električnoj centrali Munjari, sagrađenoj 1906. godine. Razvijena drvna industrija bila je dobar preduvjet za razvoj grada kao i povezivanje grada željeznicom s ostatkom Europe.

 

Razdoblje iza Drugog svjetskog rata obilježeno je gospodarskim napretkom, ali i nebrigom za očuvanje vrijedne baštine ovog prostora.

 

Domovinski rat započeo je upravo u Pakracu 01. ožujka 1991., a teška razaranja ostavila su posljedice na grad i ljude, koje su vidljive još i danas. Ipak, danas je Pakrac grad koji gleda naprijed, ne zaboravljajući svoju prošlost i vrijedno nasljeđe već na tim temeljima gradi svoju bolju budućnost.