Zeleni svijet u crno-bijeloj tehnici

Pakrac zaista ima sreću što je okružen prekrasnom prirodom čije bogatstvo i ljepotu  u normalnim okolnostima baš i ne cijenimo dovoljno. Možda smo to više nego ikada osvijestili sada u ovo doba krize i ograničenog kretanja kada je šuma Kalvarija, u neposrednoj blizini grada, postala više nego ikada, odredište brojnih šetača željnih uživanja u ljepotama prirode i svježem zraku. Jeste li se ikada zapitali kada je nastala?

Continue reading “Zeleni svijet u crno-bijeloj tehnici”

Muzej se otvara za javnost!

Drago nam je što možemo objaviti da smo od danas 27.4.2020. nakon više od mjesec dana posebnog režima rada ponovno otvoreni za javnost! Otvaranje muzeja se odvija pod posebno propisanim uvjetima:
ograničen je broj posjetitelja, najviše 15 na 100 m2, a propisani su i maksimalni uvjeti zaštite prilikom interakcije posjetitelja i djelatnika ( nošenje zaštitnih maski, korištenje dezinfekcijskog sredstva, osiguranje razmaka od minimalno dva metra). Još uvijek ne primamo veće grupe posjetitelja, a i nova događanja kao što su otvorenja novih izložbi, edukativne programe i sl. odgađamo do idućih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nacionalnog stožera.Radno vrijeme muzeja je ponedjeljkom, srijedom i petkom 7.00-16.00, utorkom i četvrtkom 7.00-19.00!

Trenutno u muzeju možete razgledati naš privremeni stalni muzejski postav kojim predstavljamo izbor iz naših muzejskih zbirki.
Uvijek nam se možete javiti i na telefon 034/411-113, mail – muzej@pakrac.hr te pratiti naše objave na internet stranici www.muzej-pakrac.hr i Facebook profilu muzeja

 

Digitalno izdanje najnovijeg Zbornika Povijesnog društva Pakrac – Lipik!

Nedavno je iz tiska izašao već 11. broj Zbornika Povijesnog društva Pakrac- Lipik. Zbornik je glasilo ovog društva i tiskano izdanje od neprocjenjive vrijednosti, zato što se u njemu obrađuju i bilježe različite teme iz zavičajne povijesti te predstavlja rezultate istraživanja više domaćih autora, uglavnom članova društva. U ovom broju Zbornika predstavljen je rad 11 autora koji su objavili rezultate svojih istraživanja pojedinih zavičajnih tema, zatim dva vrlo vrijedna povijesna izvora, a predstavljeni su i informativni članci o radu društva te sjećanja na preminule članove i prijatelje društva.  Za ovaj broj Zbornika su pisali: Jelena Hihlik,  članak o Pakračkoj munjari, Stjepan Benković o povijesti mlinarstva, a Daniel Grčević nam je otkrio još jednu dosada nepoznatu Pakračanku, Vandu Shrenger Weiss, ženu koja je kao tek druga žena u povijesti završila medicinu u Beču i bila jedna od najvećih psihoanalitičarki.

Nives Matijević donosi vrlo zanimljiv članak o Ivanu Tomašiću velikom učitelju i pedagogu te njegovim godinama rada u Lipiku za vrijeme kojih je zabilježio niz zanimljivih povijesnih informacija s kraja 19.stoljeća. Siniša Njegovan Starek piše o doseljavanju Čeha na prostor Slavonije te prevodi tekst Lujka Šnedorfa o doseljenju njegove obitelji i tadašnjim prilikama u Slavoniji. Tea Lokner donosi članak o terenskom pregledu arheoloških lokaliteta na području Grada Lipika, a Stjepan Benković  još jedan članak i to o povijesti školstva u pakračko-lipičkom kraju. Danela Vujanić piše o načinu i proceduri zaštite 15 dobara od lokalnog značaja na prostoru Pakraca i Lipika koje je iniciralo upravo Povijesno društvo te donosi fotografije i opise ovih vrijednih dobara. Duško Kliček u ovom broju Zbornika donosi osvrt o društvenom životu na pakračkoj Pilani.

Uz ove istraživačke članke u Zborniku možete pronaći i dva vrlo vrijedna povijesna izvora Dnevnik neprijatelja te Spomenicu Badljevačke župe kao i informativne članke o radu društva. Vrlo vrijedan dio Zbornika predstavljaju i dva udžbenika za niže razrede o zavičaju, jedan sadrži najvažnije informacije o njegovim geografskim i zemljopisnim obilježjima, a njegova autorica je učiteljica Daliborka Duchač. Drugi udžbenik predstavlja zavičajnu povijest za niže razrede čija autorica je učiteljica Daniela Crnković. Jedan i drugi udžbenik predstavljaju vrlo vrijedan udžbenički i metodički materijal koji će se moći koristiti u nastavi za niže razrede, a koji dosada u ovom formatu nije postojao. Ovaj broj Zbornika nažalost završava s čak četiri sjećanja na preminule članove i prijatelje društva. Glavni urednik i ovog broja je Stjepan Benković, a izdanje je grafički obradio Ivan Černi iz FOTOimago dok je za tisak bila zadužena Gradska tiskara u Osijeku.

Najnoviji broj Zbornika promoviran je u Lipiku, dok je iduća promocija, koja se trebala održati u Pakracu, nažalost odgođena uslijed novonastale situacije oko širenja koronavirusa. Stoga smo se odlučili Zbornik objaviti i digitalno te ga na taj način učiniti dostupnim svima onima koji žele saznati nešto više o vrlo zanimljivim ali dosada nedovoljno poznatim dijelovima iz pakračke i lipičke povijesti.

Tiskano izdanje zbornika možete nabaviti u Muzeju grada Pakraca i u Gradskoj knjižnici Pakrac.

 

Posjet muzeju

Dok je to još bilo moguće, naš muzej i izložbu Muzeja policije “Ljepota lažnog sjaja” posjetili su naši već stalni dragi gosti iz Lipika, iz Centra za pružanje usluga u zajednici. Djeca, u pratnji svojih odgajatelja, su razgledala izložbu, i upoznala se s njezinom tematikom. Nakon toga su pokušali “kopirati” viđeno ili dati svoj likovni doživljaj izloženih krivotvorina. Neki su se iskazali i kao izvrsni fotografi. Kao i uvijek dosada bilo nam je poučno ali i zabavno 🙂

Do daljnjega naš muzej ostaje zatvoren za grupe posjetitelje zbog korona virusa, a odgodili smo i sva planirana događanja u muzeju koja su se trebala dogoditi u ožujku. Muzej ostaje otvoren za individualne posjete u svom uobičajenom radnom vremenu: ponedjeljak, srijedu i petak  radimo od  8.00 – 16.00, utorkom  i četvrtkom od 8.00 do 19.00!


Predavanje dr.sc. Jelene Seferović 13.2.2020.

U četvrtak smo se kroz predavanje dr.sc. Jelene Seferović još jednom prisjetili pakračke psihijatrijske bolnice i njene povijesne uloge u ovom gradu. Jelena Seferović nam je pokazala kako se kroz medicinsku dokumentaciju može iščitavati društveni i kulturni kontekst vremena u kojem je ova nastajala te nam je pokazala zašto su povijesti bolesti prvorazredan povijesni dokument. Pakračka psihijatrija počela je djelovati prvo u okviru Kraljevske javne zemaljske bolnice u Pakracu da bi nakon toga 1910. počela raditi u novosagrađenoj bolničkoj zgradi. Svoju povijesnu ulogu je odigrala i u Domovinskom ratu. Zahvaljujemo se Jeleni na približavanju još jednog djelića velikog povijesnog mozaika koji tek treba sastaviti. U ovome nam možete pomoći i Vi bilo kakvom spoznajom ili materijalom koji možda imate o pakračkim bolnicama!