Kuna se prvi put pojavila u Pakracu na kovanici iz 13. stoljeća. I jedna je od najljepših u Europi

Ovih dana svi pričaju o škotskoj kuni na novom hrvatskom euru.
Prvu hrvatsku kunu čuvamo unutar arheološke zbirke Muzeja grada Pakraca.
Podsjetimo da se lik kune u našoj povijesti po prvi put pojavljuje upravo na novcu, slavonskom banovcu odnosno banskom denaru, srebrnoj kovanici iz sredine 13. stoljeća kovanoj u prvoj hrvatskoj kovnici novca u Pakracu. Ne znamo tko je autor vrlo uspjelog dizajna iz 13. stoljeća ali ova kovanica se i danas se smatra jednom od najljepših europskih kovanica 🙂!

Za internet portal www.mojportal.hr Mario Barać piše:

Pakrački srebrnjak iz 13. stoljeća

– Slavonski banovac ili banski denar srebrni je novac kovan u Pakracu, sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca, a na njemu se pojavljuje upravo motiv kune u trku, na lijevo. Spomenuta kovanica danas se čuva u arheološkoj zbirci Muzeja Grada Pakraca i smatra se jednom od najljepših europskih kovanica – kaže Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca i u šali dodaje da je autor dizajna kune s ove kovanice nepoznat.

 

Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca/Foto: Pakrački list

Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca/Foto: Pakrački list

 

Kovnica novca vjerojatno se nalazila u srednjovjekovnoj utvrdi, pakračkom Starom gradu, čiji se ostaci i danas nalaze u samom središtu grada.

Povelja iz 1256. godine

– Prvi put se spominje u jednoj srednjovjekovnoj povelji, točnije povelji u kojoj Bela IV. rješava spor između ostrogonskog nadbiskupa i zagrebačkog biskupa nastao oko prihoda ove kovnice, koja se u povelji naziva camera de Puchruch. Camera je latinski naziv za kovnicu ili čak za centralno novčarsko tijelo cijele ondašnje kraljevine Hrvatske.

 

Povelja Bele IV iz 1256. u kojoj se spominje kovnica novca u Pakracu/Foto: Državni arhiv u Budimpešti

Povelja Bele IV iz 1256. u kojoj se spominje kovnica novca u Pakracu/Foto: Državni arhiv u Budimpešti

 

Povelja u kojoj se spominje izdana je 1256. godine, što nas navodi na zaključak kako je kovnica u Pakracu vjerojatno djelovala i prije ove godine, ali koliko dugo, još uvijek ne znamo. Znamo da je 1260. godine prebačena u Zagreb, u nepoznatim okolnostima, a ondje su se banovci kovali sve do 1384. godine. Ovaj novac kovao je ban koji je na to imao kraljevsko pravo i bio je autonoman za kraljevinu Slavoniju u vrijeme kada se Hrvatska nalazi u Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu – pojašnjava Jelena Hihlik, povjesničarka umjetnosti i kustosica.

 

Slavonski banovac je poznat i prepoznatljiv pakrački suvenir/Foto: FOTOimago

Slavonski banovac je poznat i prepoznatljiv pakrački suvenir/Foto: FOTOimago

 

Dodaje i da je naziv “Slavonski banovac” kovanici dao Ćiro Truhelka, povjesničar koji se najiscrpnije dosad bavio ovom temom. “Slavonski banovac” je srebrna pločica promjera 15 milimetara i prosječne težine 0,93 grama.

“Slavonski banovac” i u okolnim zemljama

Od ostalih kovanica iz tog razdoblja izdvajala ga je izrazita kvaliteta izrade te vrlo visoka čistoća srebra (preko 900/1000 ). Zbog ovih značajki banovac se koristio kao sredstvo plaćanja i u drugim zemljama u našoj okolici pa su ostave ovog novca pronađene u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj čak i u Rumunjskoj.

 

Izgled Starog grada Pakraca oko 1500 godine, crtež Ive Gebera/Foto: FOTOimago

Izgled Starog grada Pakraca oko 1500 godine, crtež Ive Gebera/Foto: FOTOimago

 

Izgled banovca prepun je simbolike koja se ni do danas ne može točno protumačiti. Na prednjoj strani nalazi se prikazan lik kune u trku na lijevo, između dvije šesterokrake zvijezde, a Hihlik pretpostavlja da je kuna prikazana na novčiću zbog svog gospodarskog značaja koji je imala u srednjem vijeku.

Krzno kune – platežno sredstvo

– Krzno ove životinjice koja je bila brojna u slavonskim šumama, bilo je dugo platežno sredstvo, a jedan od važnijih poreza u srednjem vijeku naziva se marturina, odnosno kunovina. Uokolo prednje strane novčića smješten je natpis na latinskom jeziku, u početku omeđen jednom, a kasnije s dvije niske bisera, po kojem se slavonski banovci dijele u dvije skupine. Prvu grupu čine serije s natpisom MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA ili kraljevski novac za Slavoniju, a drugu one s natpisom MONETA DVCIS P(ro) SCLAVONIA ili banski novac za Slavoniju. Na naličju se u sredini nalazi patrijarhalni (dvostruki križ) dok se ispod donje prečke križa nalaze dvije okrunjene glave, vjerojatno kraljeva i hercegova. Iznad nje, u ravnini s gornjom prečkom, stajali su zvijezda i polumjesec. U ravnini s donjom prečkom križa, pojavljuju se i sigle odnosno oznake koje nam pobliže govore o tome za vrijeme kojeg bana je novac kovan. Uz denare kovali su se i poludenari (oboli) na kojima se nalazio skraćeni naziv REX SCLAVONIAE ili DVX SCLAVONIAE – temeljito pojašnjava Hihlik.

Kovnica – dokaz važnosti Pakraca

Krešimir Vacek, pakrački magistar arheologije naglašava kako je postojanje srednjovjekovne kovnice novca u kojoj se kovala prva hrvatska kuna nepobitan dokaz važnosti Pakraca još od najranije hrvatske povijesti.

 

Magistar arheologije Krešimir Vacek s primjercima Slavonskog banovca koji se čuvaju u pakračkom muzeju/Foto: FOTOimago

Magistar arheologije Krešimir Vacek s primjercima Slavonskog banovca koji se čuvaju u pakračkom muzeju/Foto: FOTOimago

 

– Zbog značaja i ugleda banovca kao jedne od najljepših hrvatskih, ali i europskih kovanica, lik kune bio je inspiracija za ime današnje hrvatske monete koja je tako nazvana 1994. godine. Kuna između dvije rijeke i šesterokrake zvijezde postat će dio grba Slavonije, ali i najstarijeg grba grada Pakraca.

 

Izložba "Od banovca do kune" u Muzeju grada Pakraca/Foto: FOTOimago

Izložba “Od banovca do kune” u Muzeju grada Pakraca/Foto: Muzej grada Pakraca

 

Originalni primjerci banovaca pronađenih u Pakracu, čuvali su se nekad u starom pakračkom muzeju koji je djelovao između 1954. i 1969. godine. Nakon njegova zatvaranja pohranjuju se u sefu Općine, a poslije Domovinskog rata gubi im se svaki trag. Nakon ponovnog osnivanja Muzeja grada Pakraca zahvaljujući darovanjima, ali i otkupu, “Slavonski banovci” ponovno se čuvaju u arheološkoj muzejskoj zbirci – zaključuje Vacek.

 

Pakrac/ Noć muzeja 2022.

Welcome to your Pakrac/ Noć muzeja 2022.

Slavonski banovac srebrni je novac kovan u prvoj hrvatskoj kovnici novca u Pakracu! Znaš li koliki je promjer ovog novčića?

Pakrac se kao grad razvio iz srednjovjekovne utvrde jedne od najvećih u Slavoniji. Znaš li možda koliko kula je ova utvrda imala?

U Muzeju grada Pakraca čuvamo jedan vrlo vrijedan rimski nadgrobni spomenik. Znaš li gdje je ovaj spomenik pronađen?

Grofovi Jankovići daruvarski bili su vlasnici pakračkog vlastelinstva cijelo stoljeće. Grof Antun Janković u Pakracu je podigao i veliki dudovnjak kao temelj razvoja svilarstva u ovim krajevima. na ovom mjestu će 1898. niknuti nova moderna zgrada i ustanova. Znaš li koja?

Najstariji opis Pakraca potječe iz 17.stoljeća. Znaš li ime i prezime turskog putopisca koji nam ga je ostavio?

Pakrac je nekada imao vrlo poznatu tiskaru koju su vodila braća Filipović. Kupili su je od jednog poznatog pakračkog poduzetnika i uglednog pripadnika židovske zajednice? Znaš li njegovo ime i prezime?

Prvi planinarski dom na Psunju sagrađen je na Velikoj Poljani i nosio je naziv po predsjedniku planinarskog društva Josipu Svobodi. Znaš koji poznati hrvatski arhitekt je projektirao ovaj dom?

Kako se zove druga žena koja je diplomirala medicinu na prestižnom Bečkom fakultetu koja će kasnije postati svjetski poznata psihoanalitičarka, a porijeklom je Pakračanka?

Tko je bio posljednji austrougarski ravnatelj pošte u Pakracu, a ujedno i izumitelj signalnog sata?

Znaš li koje je godine Pakrac dobio status grada?

Noć muzeja u Muzeju grada Pakraca, 2022.

 

 Noć muzeja 2022. održat će se u okolnostima koje su gotovo nepromijenjene u odnosu na prošlu godinu. Unatoč tome što je ova muzejska noć i u našem muzeju bila najposjećenija i najveselija u godini ovogodišnju ćemo ponovno morati prilagoditi ovom, novom normalnom vremenu epidemije.

Tema Noći muzeja 2022.  je Muzeji –  između digitalnog i stvarnog. Činjenica je da naša dosadašnja  iskustva mogu potvrditi kako su digitalni sadržaji zanimljivi, ali ništa ne može zamijeniti susret uživo i doživljaj muzejskih predmeta i muzeja u stvarnom trenutku i vremenu. Zato ćemo ipak i ove godine otvoriti vrata stvarnog muzeja, ali uz poštivanje svih epidemioloških mjera koje su trenutno na snazi.

Muzej grada Pakraca u Noći muzeja će svoja vrata otvoriti u razdoblju od 18.00 do 23.00 uz program koji će se odvijati u Muzeju grada Pakraca, Gradskoj vijećnici u Kompleksu Janković te digitalni sadržaj na www.muzej-pakrac.hr.

Muzej grada Pakraca / 18.00 – 23.00

Kulturna terapija

Retro glazbena slušaonica, mogućnost slobodnog istraživanja i uvida u najzanimljiviju građu zavičajne povijesti Pakraca. Glazba te ugodan muzejski, kulturni ambijent dokazano imaju terapeutski učinak na sve generacije.

Retro gameri!  Isprobajte kako je to biti gamer na muzejskim računalima. U Noći muzeja očekuje vas prava retro – igraonica.

Prezentacija nadograđenog 3D modela Starog grada Pakraca

Prezentacija 3D modela srednjovjekovnog Starog grada Pakraca koji se stalno nadograđuje i otvara sve više mogućnosti za poboljšanje prezentacije utvrde i srednjovjekovne povijesti u virtualnom svijetu.

Noćna potraga / potragu organiziramo u muzeju i svatko zainteresiran će preko određenih izloženih muzejskih predmeta moći pokušati riješiti noćnu muzejsku zagonetku. Točna rješenja nagrađujemo!

Kutak s Grofom, Groficom i Caricom!

Dječji kutak!  Igraonica u prizemlju muzeja za svu djecu željnu stvarne igre

Između digitalnog i stvarnog / pročelje muzeja

 

Digitalni sadržaji i noćni muzejski kviz na stranicama www.muzej-pakrac.hr!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Božićna pošta

Stigao je i taj dan ! Božićna pošta je poslana.
Hvala svima koji ste nam pomogli da obnovimo ovaj stari i lijepi običaj čestitanja pravom papirnatom čestitkom. Čestitke će do Božića sigurno razveseliti Vaše najdraže zahvaljujući i dragim ljudima iz Hrvatska pošta, našim vrijednim poštarima i poštaricama koji neumorno raznose naše i vaše pošiljke. Hvala svima u pakračkoj pošti koji su nam pomogli, možemo samo reći kako ćemo u muzeju nastaviti s ovakvim akcijama kako bi što više popularizirali pisanje i slanje pravih čestitki, pisama i razglednica koje su danas nažalost zamijenile one digitalne!

Skip to content